Mindfulness – izuzetno važan životni alat koji je namijenjen svakome
Kako se mindfulnessom znanstveno bavim već skoro deset godina, primjenjujem ga u svojem životu – i poslovno i privatno, podučavam ga u različitim kontekstima i za različite ciljne grupe, istražujem i inoviram, često nailazim na pogrešna uvjerenja o tome što mindfulness zapravo jest. Evo nekoliko najčešćih:
1. Mindfulness je još jedna pomodna novotarija, kao i new age, self help, budizam, zen…
Mindfulness je znanstveno potvrđena vrsta mentalnog treninga, a također je naša urođena sposobnost da primjećujemo i upravljamo svojom pažnjom u svakom trenutku, bez prosudbe. A tamo gdje je naša pažnja, tamo je naš život. Dvije najvažnije riječi u mindfulnessu su “sada” i “ovdje”, no u suvremenom svijetu distrakcije su svuda oko nas. Zato više od 70 % budnog vremena nismo prisutni, stoga ovu vještinu treba vježbati jer u suprotnome veliki dio naših mentalnih resursa neučinkovito trošimo. Iako trening svjesne pažnje nalazimo u mnogim religijama i kontemplativnim pravcima, u modernom kontekstu mindfulness se iskorištava isključivo u sekularnom obliku, zasnovan na znanstvenim principima.
2. Mindfulness i meditacija su jedno te isto
Iako su povezani, mindfulness i meditacija nisu ista stvar – meditacija ima mnogo vrsta, a mindfulness je jedan od oblika primjene meditacije. Kako u teretanama nalazimo puno sprava, a svaka vježba određenu grupu mišića, tako je i mindfulness samo jedna “sprava” u teretani “meditacije”. S time da je nužno napomenuti da meditaciju ovdje shvaćamo kao promišljanje, razmatranje, a već jedan svjesni udah i izdah u mindfulnessu smatraju se meditacijom.
Mindfulness nas uči da neprestano vraćamo svjesnost na sadašnji trenutak, a misli koje nam nadolaze primjećujemo bez prosudbe, ne dozvolimo im da nas uznemiruju i vraćamo se osjetu disanja kao sidru. Isto tako, sidro koje nas vraća u sad i ovdje, može biti svjesnost svoje okoline (zvukova, slika), svega onog što u tom trenutku radimo (hodamo, jedemo, kuhamo, čitamo). Kako se naš um voli vraćati na negativno, upravo je vraćanje sidru način da to izbjegnemo. Na taj način stvarnost doživljavamo na novi, otvoreniji način, a k tome više uživamo u umjetnosti, hrani, ljudima oko nas. Zadovoljniji smo životom općenito.
3. Mindfulness je kad um isprazniš od misli
Mindful stanje ne znači da ćemo zaustaviti misli ili isključiti se iz stvarnosti. Zahvaljujući mindfulnessu postat ćemo svjesniji kako naš um funkcionira, kakve misli ga ispunjavaju. Primijetit ćemo što nam odvlači pozornost, što u nama izaziva stres, strah, vratit ćemo fokus na ono što želimo i djelovati tako da svoj um umirimo. Ujedno ćemo i jačati vještinu fokusa i koncentracije i smanjivati distrakciju.
4. Mindfulness ima samo jedan cilj: da budemo opušteni
Mindfulnessom želimo povećati svjesnost o sebi, svojim mislima i osjećajima, što nam omogućuje da na njih djelujemo, odnosno da njima upravljamo i ne dozvolimo da one gospodare našim životima. Kad krenete s vježbanjem mindfulnessa, vjerojatno ćete prvo opaziti da ste opušteniji, da vas stres manje “pere”, no to je samo dodatni benefit mindfulnessa. Zapravo, mindfulness nas uči da pratimo svako iskustvo u trenutku kad se događa, čak i ako je neugodno ili nepoželjno. Činimo to s radoznalošću i brižno, a time si dajemo priliku da iz iskustva nešto naučimo i kroz njega rastemo. Tako ćemo povećati svoje zadovoljstvo životom i donositi bolje životne odluke.
5. Mindfulness je samo još jedna tehnika disanja
Česta je zabluda da u mindfulnessu satima sjedimo prekriženih nogu u lotus poziciji, sporo dišemo i na taj način ulazimo u opušteno stanje. Iako u mindfulnessu postoje kontrolirane vježbe kojima umirujemo živčani sustav, disanje najčešće iskorištavamo kao sidro kojim vraćamo um u sad i ovdje, gdje želimo biti. Na isti način pratimo druge dijelove tijela i osjetila od kojih dobivamo bitne poruke o svojem mentalnom stanju i osjećajima, na koje onda možemo utjecati.
6. Mindfulness je za svakoga i pomaže u svemu
Klinička primjena mindfulnessa pokazala se vrlo učinkovitom, posebice kod anksioznosti i depresije. Iako nije terapija, mindfulness za mnoge ima terapeutski učinak i ključan je sastavni dio suvremenih psihoterapeutskih pravaca. Ako se primjenjuje kratko i samo u svrhu smanjenja stresa, neće pokazati svoj duboki transformativni potencijal dužeg redovitog prakticiranja. Svatko je od nas jedinstvena osoba, zato je i doživljaj mindfulnessa različit. Činjenica je da za veliku većinu ljudi mindfulness ima nevjerojatne pozitivne učinke.
7. Mindfulness može biti štetan
Mindfulness je prirodna čovjekova sposobnost i sam po sebi nije štetan niti opasan. Znanstvenici osobnu razinu mindfulnessa povezuju s poželjnim osobinama kao što su otpornost na psihološki stres i poboljšane kognitivne sposobnosti, posebice onih povezanih s donošenjem odluka.
Usmjeravanje fokusa na određena iskustva za neke osobe može biti izazovno, posebice ako su pretrpjeli nedavnu traumu ili gubitak drage osobe ili inače pate od PTSP-a. Preporuka je da se u tom slučaju sa svojim liječnikom prethodno konzultiraju.
8. Mindfulness se može vježbati samo na tihom i mirnom mjestu
Tiho i mirno mjesto više će odgovarati početnicima, tako da u početku preporučujemo 5 do 10 minuta mindfulnessa ujutro nakon buđenja i navečer prije spavanja, kada imamo mogućnost takvo mjesto odabrati, no mindfulness možemo vježbati tijekom cijelog dana, kad kod i gdje god obratimo pozornost što nam poručuju osjetila, naše tijelo i um – dok pijemo kavu ili čaj, hodamo ulicom, čekamo da se upali zeleno svjetlo na semaforu… Vratimo se dahu i sadašnjem trenutku i na taj način povećali smo svoju svjesnost. Mindfulness možemo prakticirati i u najglasnijem kafiću ili najprometnijem aerodromu, uz hrpu ljudi i zvukova oko nas. To se postiže duljim prakticiranjem.
9. Mindfulness je dobar samo za naše mentalno zdravlje
Naše mentalno zdravlje i općeniti wellbeing svakako će biti bolji uz mindfulness, no mindfulness donosi i mnoge druge zdravstvene koristi: već osam tjedana vježbanja mindfulnessa povećat će sivu tvar u našem mozgu, što znači bolju memoriju, brže učenje, upravljanje emocijama i bolji kognitivni kapacitet. Izuzetno je važan i za fizičko zdravlje – pomaže kod problema kao što su kronična bol, visoki tlak, bolesti srca, gastrointestinalni poremećaji.
10. Mindfulness je “quick fix” tehnika koju najbrže možeš sam naučiti putem Youtube videa
Najbolja stvar kod mindfulnessa jest ta da ga svatko može prakticirati, no kao i svaka druga vještina, treba se postupno usvajati kroz stručno vođene i redovite vježbe. Slično kao i kod fizičkog vježbanja, puno se vježbi može naći na internetu iz Youtube tutoriala i slično, no ako želimo sigurno i učinkovito vježbati, onda ćemo otići u teretanu da nam netko stručan pokaže vježbe i prati nas dok ih usvajamo kako se ne bismo ozlijedili i umjesto koristi napravili si štetu. Kasnije ćemo možda angažirati i osobnog trenera da nam pomogne baš kod onoga što je upravo za naše tijelo važno jer nema dvoje istih ljudi. Slično je i kod mindfulnessa – ako ga stvarno želite kvalitetno naučiti, da vam služi kao izuzetno važan životni alat, onda se prepustite stručnoj osobi i posvetite vrijeme i trud kada birate osobu koja će “prčkati” po vašem mozgu.
Često kažem da je mindfulness najvažnije što sam u životu naučila i to u mojem slučaju nikako nije pretjerivanje. Za mene je on više od bivanja u sadašnjem trenutku – daje mi priliku da konačno stvarno upoznam samu sebe, tema kojom se, nažalost, premalo bavimo. Ima li išta važnije od toga? Biti svjesna ne samo svojih misli, već i stvari koje me pokreću, motiviraju, biti svjesna svojih namjera i automatskih reakcija – i moći utjecati na njih. Znači to i povezanost s vlastitim tijelom jer znam točno kako na njega utječu moje misli i osjećaji. Daje mi mogućnost da budem smirena, uzemljena, manje kritična prema sebi i drugima, zahvalna.
Isto tako shvaćam da i ja zaslužujem dobrotu, poštovanje, ljubav i suosjećanje, naročito od same sebe. Sve to prelijeva se i na našu okolinu, na one koji su nam najvažniji, ali i na svaku osobu s kojoj dolazimo u kontakt – obitelj, kolege, prijatelji, susjedi. Svatko od nas ima svoj put, no na kraju krajeva svi smo međusobno povezani i jedni na druge utječemo – dobro ili loše. Zašto ne odabrati da budemo pozitivna snaga? Svatko od nas nosi se s nekim izazovima i problemima, ničiji život nije bajka, no kada se nasmiješimo, uputimo nekome lijepu riječ, zahvalu, napravimo neku lijepu gestu dobrote, svijet će biti puno bolje mjesto. Za sve nas. Ostavljamo otisak srca.
