Stres je normalna stvar – u normalnoj mjeri
Svi smo ponekad pod stresom. Stres je sasvim normalna stvar te, zapravo, može biti i koristan. Pomaže nam snaći se u novim i nepoznatim situacijama, čuva nas od opasnosti, omogućuje nam da smo alertni te da bolje pristupimo svakodnevnim problemima.
Sigurno ste na poslu imali razne izazove, poput pripremanja važne prezentacije ili razgovora za povišicu. Iščekivanje tog događaja u vašem je tijelu sigurno izazvalo stresnu reakciju, a ta stresna reakcija vam je pomogla – vjerojatno ste dan prije radili duže i otišli malo kasnije spavati.
Stres uzrokuju takozvani stresori, koji variraju od osobe do osobe. To su najčešće važni životni događaji, poput preseljenja, bolesti, iznenadne promjene financijske situacije, smrti u obitelji ili rođenja djeteta – zapravo išta što remeti naš status quo i nekakvu uobičajenu ravnotežu i rutinu. Stresori se mogu pojaviti i u našem svakodnevnom životu; od lošeg vremena, preko gužve u prometu, do sastanka na poslu.
No, problem nastaje kada smo pod kroničnim stresom kojeg ne znamo prepoznati ili ga zanemarujemo, nadajući se da će “sutra” biti bolje, bez ikakvog truda da promijenimo naše navike, uzmemo vremena za sebe ili osvijestimo situaciju u kojoj se nalazimo.
Kako se riješiti stresa?
Utjecaj kroničnog stresa na zdravlje i život
Stres izaziva reakciju našeg imunološkog sustava – a kada stres postane kroničan, pati i naš imunitet jer postaje preopterećen. To dovodi do razvoja raznih bolesti i zdravstvenih problema.
Mnoga su istraživanja pokazala da stres vrlo negativno utječe ne samo na naš imunitet, već i mozak. Naime, kronični stres može dovesti do smanjivanja neuronskih veza u prefrontalnom korteksu. Posljedica ovoga su kognitivne, emocionalne i bihevioralne disfunkcije. Osim toga, kronični stres povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti te srčanog udara.
Kronični stres utječe i na naš izgled: uzrokuje prijevremeno starenje, podočnjake, ubrzava pojavu bora oko usana, na čelu i ispod očiju. Uz to, uzrokuje akne i promjene na koži koja vremenom postaje suha i bez sjaja, a može utjecati i na povećano ispadanje kose.
Svaki životni događaj, bio on mali ili veliki, traži određeni odgovor nas i našeg organizma. Taj odgovor je, naravno, individualan te ovisi o dosadašnjim razvijenim obrambenim mehanizmima i karakternim crtama osobe, uz društvene faktore i intrinzičnu ili ekstrinzičnu motivaciju. No, vježbanjem i vremenom, možemo naučiti kako što bolje “odgovoriti” na bilo koju životnu nedaću, i to putem mindfulnessa, koji nam pomaže da usredotočimo svoju pažnju, promatramo svoje misli i osjećaje bez osuđivanja, postanemo prisutniji u našim životima i odnosima s drugima. Na taj način postajemo samopouzdaniji, donosimo bolje odluke, upravljamo svojim emocijama, a stres na nas slabije djeluje.
Narušavanje zdravlja našeg tijela
Problemi sa spavanjem i kronični umor
Stres negativno utječe na količinu i kvalitetu sna, što dovodi do kronične izmorenosti
Problemi s prehranom, tjelesnom težinom i tlakom
Skloni smo prejedanju – neodrživom obrambenom mehanizmu, a stres narušava i zdravlje krvožilnog sustava što može biti veoma opasno
Ubrzano starenje i gubljenje kose
Zbog stresa naše tijelo ubrzano stari, što se najviše može vidjeti u obliku bora na koži i ubrzanog gubitka kose
Narušen i oslabljen imunitet
Stres umara naše tijelo, što dovodi do oslabljenog imuniteta i veće vjerojatnosti da se razbolimo
Narušavanje međuljudskih odnosa
Impulzivne i neprimjerene reakcije
Stres izaziva impulzivne reakcije kojih se kasnije sramimo i koje želimo promijeniti
Narušavanje obiteljskih i prijateljskih odnosa
Zbog stresa postajemo razdražljivi, povučeni i na neki način sebični – vidimo samo vlastite probleme i nismo obzirni prema obitelj i prijateljima
Kronični osjećaj izolazcije i usamljenosti
Gubimo motivaciju za druženje i povlačimo se u sebe, što dovodi do kroničnog osjećaja samoće
Narušavanje mentalnog zdravlja
Manjak motivacije i smanjena produktivnost
Gubimo motivaciju, što negativno utječe na našu produktivnost i na posao kojim se bavimo
Kronična depresija, anksioznost i nezadovoljstvo
Posljedice ovih mentalnih stanja su izrazito velike, budući da negativno utječu na sve sfere našeg poslovnog i privatnog života
Fiksiranje na prošlost i što bismo promijenili
Vrtimo iste scenarije u glavi i ne možemo se pomiriti s ishodima događaja na koje više ne možemo utjecati
Konstantna briga za budućnost
Neprestano razmišljamo i brinemo o budućim događajima koji bi se mogli ostvariti, zbog čega zanemarujemo ono što se događa upravo sad
Kako smanjiti razinu stresa?
Nema razloga da patimo od kroničnog stresa – postoje provjereni načini i tehnike pomoću kojih možemo znatno smanjiti razinu stresa i poboljšati kvalitetu života.
Reduciranje stresa jedna je od najboljih stvari koje možemo učiniti za sebe jer:
Pozitivno utječe na naše tjelesno zdravlje
Pozitivno utječe na naše mentalno zdravlje
Omogućava nam kvalitetnije odnose s bližnjima
Smanjuje zabrinutost o stvarima izvan naše kontrole
No, za ovakve dobrobiti ćemo morati uložiti i malo truda. Pozitivne promjene u životu rijetko dolaze same od sebe, ali se za njih definitivno isplati potruditi. Ovo su neki načini na koje znanstveno dokazano možemo znatno smanjiti količinu stresa!
1. Mindfulness
Mindfulness je trening svjesne pažnje te znanstveno dokazani proces svjesnosti sadašnjeg trenutka u svemu što radimo, osjećamo i mislimo. Na fizičkoj razini, vježbanje mindfulnessa dovodi do opuštenosti i relaksacije. Na neurološkoj razini smanjuje reaktivnost amigdale, dijela mozga koji upravlja reakcijom “bori se ili bježi”.
Odnosno, uz mindfulness imamo slabije stresne reakcije, posebice na svakodnevne brige i neželjene misli. Na psihološkoj i emocionalnoj razini mindfulness doprinosi našem osjećaju zadovoljstva, što podrazumijeva visoku dozu samoprihvaćanja i manje perfekcionizma.
2. Tjelesna aktivnost i sport
Vježbanje smanjuje razinu hormona stresa, poput kortizola i adrenalina. Uz to, potiče i proizvodnju endorfina koji potiče dobro raspoloženje te je prirodni analgetik. Bavljenje sportom također utječe na negativne efekte stresa – poboljšava kardiovaskularno zdravlje, probavu i imunološki sustav.
3. Identificiranje okidača stresa
Kako bi otklonili simptome stresa, potrebno je shvatiti što nas opterećuje. Jesu li to možda nerealni rokovi na poslu, problemi u obiteljskim odnosima, financijska situacija, zdravlje? Nakon prepoznavanja stresora, puno je lakše nositi se s negativnim situacijama ili, ako je to moguće, izbjegavati ih.
4. Provođenje vremena s obitelji i prijateljima
Znanstveno je dokazano kako provođenje vremena s voljenima smanjuje stres i anksioznost te vodi prema zdravijem načinu života. Također, poboljšava i našu prilagodljivost te otpornost, a vodi i ka boljem rješavanju sukoba.
